Testovi - rabljeni


Nalazite se ovdje: Početna stranicaTestoviTestovi - rabljeniOpel Astra – miljenica Hrvata u izuzetno popularnoj kompaktnoj klasi!

Opel Astra – miljenica Hrvata u izuzetno popularnoj kompaktnoj klasi!


Recenziramo  tri generacije Opel Astre i otkrivamo zašto je taj automobil dugo godina nosio epitet najprodavanijeg automobila

Da li vam je poznata činjenica da je Opel-ova izdanica kompaktne klase, osam godina uzastopce bila najprodavaniji automobil u Hrvatskoj? Brojke govore sljedeće: 34500 prodanih komada od 2005. do 2013.g. Što je čini tako poželjnom i čime se odupirala navali konkurentata sa svih strana svijeta, koji su željeli zasjesti na njezin tron? U daljnjem tekstu, pokušat ćemo otkriti zašto je tome tako, recenzirajući tri generacije Opel-ove Astre, a trenutnu generaciju ostavljamo za neki drugi test.

1. generacija

Prva generacija Opel Astre, nasljednica izuzetno uspješnog Kadetta, silazak s proizvodnih traka, doživjela je 1991.g. Kraj proizvodnje se dogodio 1998.g., ali modeli prve generacije, nastavili su se proizvoditi i dalje. Proizvodne trake, nastavile su s radom sve do 2002.g., u poljskim i turskim pogonima. U nastavku proizvodnje, leži glavni razlog, zašto je Astra akumulirala tako velike brojke prodanih primjeraka, pogotovo u našoj domovini. Paralelnom proizvodnjom i prodajom modela prošle generacije i aktualnog modela, kupci su mogli birati između nešto starijeg dizajna i konstrukcijskih rješenja, naravno po nižoj cijeni, naspram novijeg modela.

Dizajnerski, automobil je bio korektno izveden. Ništa posebno, jednostavno Opel-ovski korektno i solidno. Više od samog dizajna, na visoke rezultate prodaje, utjecala je činjenica koja se odnosi na velik broj dostupnih karoserijskih inačica. U gami prve Astre nalazile su se: trovratne, peterovratne, četverovratne limuzinske, karavanske i kabrio verzije. Za svakog ponešto. Isto tako je bilo i sa lepezom pogonskih agregata. Tu su se nalazile benzinske verzije od: 1400, 1600, 1800, 2000ccm, sa varijacijama u snazi modela iste zapremnine, pogotovo kod kasnijih EcoTec inačica. Dizelske verzije bile su dostupne kao 1.7d i 1.7td. To su bile izvedenice Isuzu-ovog motora koji i danas slovi za vrlo pouzdan motor. Većih problema po pitanju pouzdanosti  motora nije bilo, a po mom skromnom mišljenu, kao najbolje verzije, sa najboljim omjerom performansi, potrošnje i pouzdanosti, pokazali su se 1.6 litreni benzinac sa 75 KS i dizelski 1.7td. Uz redovito održavanje i pažljivu vožnju, brojke od 300-400 tisuća prijeđenih kilometara, nisu bile nemoguća misija. Mjenjači su bili prosječni, nisu podržavali sportsku vožnju, jer u takvim režimima vožnje, postajali bi neprecizni i relativno dugih hodova, ali zato većih problema sa mjenjačkim sklopovima, po pitanju pouzdanosti nije bilo. Ponuda prostora u unutrašnjosti je bila u okvirima klase, a ista je bila njemački solidno izrađena. Kvaliteta materijala je bila zadovoljavajuća, iako moram reći da je po tom pitanju, direktni konkurent Astre, tj.Golf 3 generacije bio bolji. Isto se može reći za ovjes i dinamiku vožnje, koji su prosječni. Automobil, pogotovo u slabijim inačicama ne podržava sportsku vožnju, a nezavisno od motora koji pogoni Astrinu karoseriju, ovjes se doima pretvrdim. Kao sumu svega navedenog o prvoj generaciji, Astru smatram pouzdanim automobilom, jednostavnim i jeftinim za održavanje, ali pretvrdog ovjesa i sklonosti prohrđavanju, što su joj i glavne mane.

2.generacija

Činjenica koja je možda i najbitnija za opis druge generacije Astre, je rješenje problema s korozijom, tako da je Opel za ovu generaciju, davao i dugogodišnje jamstvo protiv prohrđavanja. Automobil se proizvodio od 1998-2004g. Nastavak proizvodnje druge generacije, zadržao se do 2009.g, u istim pogonima u kojima se proizvodila i prva generacija. Dostupnost raznih karoserijskih inačica, ostala je ista kao i kod prve generacije, s razlikom da je druga generacija dolazila i u coupe izvedbi, dizajniranoj od strane dizajnerskog studija Bertone. Automobil se čini solidnije izvedenim, pogotovo što se tiče masivnosti karoserije, a i unutrašnjost je izvedena masivnije i bolje, sa, za koplje boljim materijalima. Paleta korištenih pogonskih agregata, također je bila veoma široka, a kao najbolje odmjerene navodim benzinski 1.6 16V sa 100 KS, i dizelski 2.0 dti sa 82 KS. Uz laganiju nogu na papučici akceleratora, potrošnja za prvi ostaje na brojci od 7.5 litara, a za 2.0 dti na nekakvih 6.-6.5 litara. Moram reći da se dizel ljepše vozi, zbog većeg okretnog momenta. U drugoj generaciji Astre, obavezno izbjegavati 1.2 benzinsku verziju, stoga što je agregat poddimenzioniran. Postoje uspješni modeli drugih proizvođača, u kojima simbioza malog agregata i karoserije kompaktne klase funkcionira, poput Fiat-ovog Stila sa 1.2 agregatom, ali kod Astre to nije slučaj. Vožnja je solidna, ali je daleko od sportske direktnosti, referentnog u klasi, tj. Focusa, a i dalje postoji problem tvrdoće ovjesa.

3. generacija

Moje mišljenje je, da je ovo najbolja Opel Astra. Automobil je masivan i kvalitetno izrađen. Te karakteristike ostale su na granici prihvatljivog, što nije slučaj kod sljedeće generacije Astre za koju mislim da je ostala negdje u zapećku što se tiče trenda “downsizinga” i smanjenja težine. Sve napisano za prethodne dvije generacije, što se tiče dostupnosti karoserijskih inačica, stoji i za treću generaciju. Većih problema sa pouzdnanošću nije bilo, a kvaliteta karoserije i unutrašnjosti je na germanskoj razini, tj. nešto je bolja i rafiniranija od prvenstveno francuskih i talijanskih takmaca. Kao najprihvatljivije agregate navodim benzinski 1.6 twin port i dizelski 1.7 cdti agregat. Najveći problem Astre, ostaje i u ovoj generaciji. Tvrdoća ovjesa je nešto na čemu se je trebalo poraditi, ali ista je možda i zaštitni znak svih Opela.

Hrvati vole njemačke automobile, iako se taj trend polako mijenja. Danas, u ovo vrijeme recesije, kao nikada prije, svaki proizvođač se bori za svoj dio tržišta. Ne mogu se oteti dojmu da danas postoje bolji ili jednako dobri automobili ove klase, ali po nižoj cijeni. Od početka proizvodnje Astra je bila automobil prosječnih do iznad prosječnih karakteristika, ali nikada nije imala sastojke zbog kojih bi trebala pokazivati takve prodajne rezultate kao što pokazuje u Hrvata. Mislim da je tome tako, što je uvijek bila nešto jeftinija od svog direktnog rivala po kojemu je i nazvana ova klasa automobila, tj. Golfa. Realno gledajući, rijetko kad se dogodilo da izađe model kompaktne klase koji će pružiti bitno bolje karakteristike nego Astra, po istoj cijeni. Astra je oduvijek bila all-rounder i u tome je bila i jest dobra. Danas je situacija nešto drugačija. Golf je izbacio model  sedme generacije, koji je umanjeni Audi, Kia radi čuda sa svojim Ceed-om, Chevrolet s modelom Cruze prodaje dobar komad auta po niskoj cijeni, a isti je baziran na tehnologiji trenutne Astre. Da trenutna generacija ima 150-200 kg manje i cijenu nižu za 20-ak tisuća kuna, bila bi konkurentna i zaista odličan automobil, ovako se bojim da danas neki drugi proizvođači automobila pružaju više, za istu cijenu.