Novosti


Nalazite se ovdje: Početna stranicaNovostiHAK: provjera ponašanja pješaka i biciklista na cesti – prometna (ne)kultura u praksi

HAK: provjera ponašanja pješaka i biciklista na cesti – prometna (ne)kultura u praksi


Cilj terenske provjere bio je utvrditi koliko pješaci i biciklisti doprinose vlastitoj (ne)sigurnosti na cesti, a u sklopu obilježavanja Drugog globalnog tjedna cestovne sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenog pješacima.

Hrvatski autoklub predstavio je rezultate provjere ponašanja pješaka i biciklista na cesti, provedenog na četiri lokacije u Zagrebu. Prethodne terenske provjere prometne kulture HAK-a usmjeravale su se na vozače koji su najvažniji i potencijalno najopasniji sudionici u cestovnom prometu, a nova praktična provjera HAK-a usmjerila se isključivo na pješake i bicikliste. Rezultat ove provjere pokazuje kako, nažalost, osim neodgovornih vozača koji stvaraju probleme na cesti i ostali sudionici u cestovnom prometu – pješaci i biciklisti – svojim ponašanjem često izazivaju kaos. Nažalost, naša praktična terenska provjera pokazuje da se ne može govoriti samo o nekulturi vozača kao rasprostranjenoj činjenici, nego i o istovjetnom ponašanju biciklista i pješaka.

G. Damir Novak iz Hrvatskog autokluba predstavio je rezultate i rekao kako je po sat vremena provedeno na četiri lokacije u Zagrebu u praktičnoj provjeri i mjerenju ponašanja ove dvije skupine sudionika u prometu. Prema rezultatima HAK-ove provjere, prometna nekultura i nepoštovanje propisa u nas je prečesto i prelazi granice slučaja. Promatrali smo pješake koji, unatoč sigurnom pothodniku, riskiraju život prelazeći Aveniju s tri brza prometna traka, gledali bicikliste koji ne staju na pješačkom prijelazu unatoč relativno slaboj vidljivosti, a zabilježili smo i detalje da pješaci ne uočavaju biciklističku stazu i prelaze cestu kad je crveno.

1.    Pješaci: Avenija Dubrovnik, Balokovićeva i Barčev trg
Teško je objasniti zašto gotovo 50 posto pješaka odbija koristiti pothodnik koji ide ispod Avenije Dubrovnik i odlučuje se na nevjerojatan, vrlo riskantan i protupropisni manevar pretrčavanja tri prometna traka. Još je teže to shvatiti imajući u vidu da je svaki drugi pješak umirovljenik stariji od 60 godina, koji često nosi teret namirnica kupljenih na obližnjoj tržnici u Utrinama. Situaciju dodatno pogoršava i tramvajsko stajalište. Izlazeći iz tramvaja mnogi pješaci ignoriraju pothodnik i odmah kreću na cestu.

„Slabiji vid, refleksi i motorika ne idu im na ruku i u sat vremena koje smo proveli motreći pothodnike i cestu vidjeli smo dvije kritične situacije koje su prošle dobro samo zahvaljujući prisebnosti vozača. Još jedanput apeliramo na pješake – koliko god vam teško bilo silaziti i uspinjati se uz stepenice pothodnika – koristite ih, ne pretrčavajte cestu. Ovdje nisu u pitanju pravila i kazne, nego ljudski životi“, rekao je g. Novak.

Ispravno: korištenje pothodnika 270 pješaka
Neispravno: prelazak preko Avenije Dubrovnik 245 pješaka

2.    Biciklisti: Avenija Dubrovnik, Ivana Šibla
Ni interakcija biciklista i vozača nije iz provjere nije dobra. Pravila nalažu: kad na pješačkom prijelazu nije iscrtana biciklistička staza, biciklisti su dužni zaustaviti se, sići s bicikla i prijeći preko pješačkog prijelaza. No, na skretanju s Avenije Dubrovnik na Ulicu Ivana Šibla je pješački prijelaz na kojem nije označen i prijelaz za bicikliste. U jutarnjim satima tijekom jednog sata samo je jedna sredovječna gospođa sišla s bicikla i prešla pješački prijelaz propisno. Ostali, uglavnom mladi biciklisti, prelazili su pješački prijelaz gotovo u punoj brzini, a na tom mjestu vidljivost nije odlična, ograničena je vegetacijom, a i vozači koji dolaze iz smjera Avenije Dubrovnik nerijetko skreću brzo. U jednoj situaciji biciklist je projurio nekoliko metara od automobila. Svi ovi rezultati doista su porazni.
„Ovakva raskrižja posebno su opasna za vozače koji skreću udesno a biciklisti im dolaze sa desne strane jer vozači očekuju i vide pješake, ali ne i jureće bicikliste“ naglasio je g. Novak.

Ispravan prelazak pješačkog prijelaza biciklom: 1 biciklistica
Neispravan prelazak: 19 biciklista

3.    Pješaci: Praška, Teslina, Trg Nikole Šubića Zrinskog
Na ovom raskrižju provjeravano je poštuju li pješaci zeleno i crveno svjetlo na semaforu „Bilježili smo prolazak pješaka u sva četiri smjera na malom raskrižju s četiri pješačka semafora, na kojem je promet jednosmjeran i u dvije prometne trake, a na kojem su česte nervozne reakcije vozača kojima se pješaci ispriječe na cesti i kad im je crveno svjetlo na semaforu“ kazao je g. Novak. Pokazalo se kako većina pješaka ne želi čekati zeleno, a neki čekaju crveno pa već na sljedećem semaforu na istom raskrižju prolaze kroz crveno svjetlo.

Pješaci koji su čekali zeleno svjetlo: 1146
Pješaci koji su nepropisno prelazili na crveno svjetlo: 552

4. Pješaci i biciklisti: Savska ulica kraj Studentskog centra
Osim što je mnogo nelogičnosti u povlačenju biciklističkih staza i traka u hrvatskoj metropoli, prometna kultura dodatno doprinosi kaosu. Prema pravilima, pješaci bi se trebali pridržavati svoje zone i maknuti se od biciklističke staze, dok bi biciklisti trebali koristiti svoju stazu i izbjegavati ostatak nogostupa.

„Stajali smo sat vremena u Savskoj ulici kraj Studentskog centra, gdje je nogostup dovoljne širine za pješake i bicikliste. Vidjeli smo pješake koji hodaju po biciklističkoj stazi, gotovo se sudaraju s biciklistima i razmjenjuju teške riječi“ rekao je g. Novak dodavši kako pješaci često zaborave da hodaju po biciklističkoj stazi, biciklisti skreću s nje na pješački dio i umalo udaraju pješake.

Pješaci ispravno na nogostupu: 340
Pješaci na biciklističkoj stazi: 61

Nažalost, HAK-ova provjera ponašanja pješaka i biciklista na cesti pokazala je kako negativci nisu samo neki vozači automobila jer se čini kako je prometna nekultura široko rasprostranjena i među našim pješacima i biciklistima.

G. Novak naveo je kako je postojeće stanje moguće mijenjati represivnim mjerama poput češćih akcija policije na kritičnim mjestima i većom izvjesnošću kažnjavanja nepropisnog ponašanja, ali i poboljšanjem cestovne infrastrukture jer je međunarodno istraživanje EuroTest koje je u Hrvatskoj provodio HAK pokazalo puno prostora za poboljšanja upravo infrastrukture, te naposljetku sustavnim i cjeloživotnim odgojem i obrazovanjem.